Društvo za kulturni razvoj „Bauo” iz Petrovca uspješno je realizovalo prvo međunarodno multidisciplinarno sistematsko terensko istraživanje i proučavanje muzičke i plesne tradicije i običaja Paštrovića, koje je pod nazivom „Etno-lab“ održano od 6. do 10. decembra.
Na ovom projektu učestvovalo je više referentnih etno-muzikologa, etno-koreologa, etnologa i antropologa, koji žive i rade u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a djeluju pri Fakultetu muzičke umetnosti Beograd, Akademiji umetnosti Novi Sad, Akademiji umjetnosti Banja Luka i Etnografskom institutu SANU: prof. dr Selena Rakočević, doc. dr Vesna Karin, asistentkinja doktorantkinja Martina Karin, istraživač saradnik doktorand Miloš Rašić i Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalnih igara iz JU Centra za kulturu – KUD „Mijat Mašković“, Kolašin. Podršku su im pružili i rukovodioci projekta Dušan Medin, arheolog i master menadžer u kulturi (JU Muzeji i galerije Budve) i Mila Medin, izvršna direktorica Društva za kulturni razvoj „Bauo”, apsolvent Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu.
– Saradnički tim činili su i volonteri, članovi društva „Bauo“, među kojima su se posebno istakli i doprinijeli folkloraši Ivana Batričević Vasiljević, Jovan Đukić i Ljubica Davidović. Stručne konsultacije i pomoć pri osmišljavnju i organizaciji istraživanja pružila je dr Zlata Marjanović, etnomuzikolog iz Pančeva, koja od 1987. godine istražuje muzičku tradiciju i običaje Crnogorskog primorja od Boke kotorske do Spiča, a poslednjih godina veoma aktivno izučava Paštroviće. Tokom realizacije projekta istraživači i kazivači imali su priliku da prisustvuju stručnim predavanjima koja su održana u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu (JU Muzeji i galerije Budve) – objasnila je Mila Medin.
Cilj ovih predavanja i pratećih diskusija bio je da se učesnici „Etno-laba“ na sveobuhvatan način upoznaju sa različitim novijim inicijativama, projektima i praksama u domenu istraživanja, afirmacije i zaštite nematerijalne kulturne baštine u Crnoj Gori. U tom smislu je doc. dr Vedrana Marković, muzički predagog (Muzička akademija Cetinje) održala predavanje o mogućnosti upotrebe paštrovske muzičke tradicije u muzičkoj pedagogiji (solfeđu), mr Milica Nikolić, etnolog-antropolog (Ministarstvo kulture Crne Gore) govorila je o normativnom okviru zaštite nematerijalne kulturne baštine u Crnoj Gori, a Aleksandra Kapetanović, spec. arhitekt-konzervator (NVO Centar za održivi razvoj Ekspedicio, Kotor), o participativnom procesu u zaštiti kulturne baštine, sa posebnim osvrtom na primjere iz Boke kotorske.
Neki od rezultata ovog projekta, osim sakupljanja brojnih podataka o muzičkoj i plesnoj tradiciji i običajima Paštrovića, koji će biti analizirani i u doglednoj budućnosti objavljeni u naučno-stručnom zborniku radova, svakako su i afirmacija ove vrste tradicije, prije svega među lokalnom populacijom raznih generacija, na čemu tek treba raditi. U planu je da se istraživanje nastavi i narednih godina, pošto ovaj kraj ima i njeguje bogatu i reprezentativnu nematerijalu kulturnu baštinu, čijem izučavanju, i pored dosadašnjih saznanja i rezultata, tek predstoji multidisciplinarno naučno izučavanje i valorizacija. Projekat „Etno-lab“ finansijski je podržla Opština Budva, a finansijska i logistička podrška pružene su i od Turističke organicazije, HG Budvanska rivijera, Mediteran reklama d.o.o., JU Muzeji i galerije Budve, kao i od porodice Ilije i Marine Medin iz Petrovca na Moru.
M.D.Popović
Dokument o plesnoj praksi
Tokom trajanja projekta obavljeni su intervjui sa preko dvadeset Paštrovića i Paštrovki, kao i ostalih sugrađana koji žive na prostoru opštine Budva, uglavnom srednje i starije životne dobi. Oni su tom prilikom demonstrirali djelove raznih običaja koje su praktikovali i dalje praktikuju. Takođe, evidentirano je više desetina tradicionalnih pjesama koje su izvođene u Paštrovićima u raznim prilikama (godišnji i životni ciklus običaja), čime je potvrđeno bogatstvo i raznovrsnost muzičke tradicije ovog kraja. Projekat je posebno bio fokusiran na dokumentovanje i arhiviranje podataka o nekadašnjoj plesnoj praksi pa se može reći da je u tom smislu ostvaren znatan doprinos jer je dokazano da su Paštrovići i Paštrovke imali prepoznatljiv plesni repertoar sastavljen od tradicionalnih, ali i modernih plesova. Istraživači su, u okviru obilazaka paštrovskih lokaliteta i upoznavanja sa tradicijom baštinom ovog kraja, posjetili manastire Gradište, Reževići i Praskvicu, kao i Spomen-dom „Crvena komuna“ i Spomen-dom „Reževići“, gdje su pogledali stalne i trenutne postavke, ističe Medin.